U 19. veku ovaj grad je bio jedan od evropskih centara za proizvodnju cigala i crepa. Veliki broj ciglana proizvodio je ciglu i crep kojima su građeni i pokriveni mnogi objekti u Beču i većina u Pešti.
Apatin (nem. Abthausen) je gradsko naselje u opštini Apatin, u Zapadnobačkom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 17.411 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 19.320 stanovnika). Apatin je smešten u severozapadnoj Bačkoj, na levoj obali Dunava, gde čini granicu sa Hrvatskom, između opština Sombor i Odžaci.
U severozapadnom delu prostranih bačkih ravnica, na levoj obali Dunava, smestio se Apatin, jedan od najlepših gradova Vojvodine.
Izuzetno povoljan geografski položaj, blizina reke i prirodna bogatstva ovog kraja (plodno zemljište, šume pored reke, obilje ribe po ritovima i rukavcima i divljač u šumama) oduvek su privlačili ljude da se ovde naseljavaju, pa se tako još u praistoriji smenjuju kulture Sarmata, Kelta, Gota i drugih narod.
Istorija
U XIV i XV veku na ovim prostorima su feudalna imanja, čiji su gospodari podigli dvorce oko kojih se naseljavaju ribari, lovci, lađari i vodeničari. Apatin se 1417. godine spominje kao posed Stefana Lazarevića. Pod tursku vlast pao je 1541. godine i bio pod njom punih 140 godina. Od 16. do 18. veka, kilometar uzvodno od Apatina je postojao Bukčinovac (Bokčenovići, Bogčinovac), “gusarsko naselje”.
Deo doseljenika iz velike seobe pod Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine naseljava se u Apatinu, Somboru i Prigrevici. 1748. godine u Apatin dolaze nemački kolonisti, a srpska naselja su silom raseljena, uglavnom u Stapar. Kolonisti su došli iz raznih krajeva. Sabirni centar je bio u Ulmu, a odatle su prevoženi Dunavom do Apatina, koji je postao glavna baza nemačke ekspanzije u Vojvodini, dobijajući pritom i posebnu podršku u razvoju. Nedaleko od pristaništa podignuta je crkva i izgrađen centar sa trgom. Podižu se javne zgrade, škole, ribarske stanice, zanatske radionice i stambene zgrade. Dvorska komora ubrzano podiže i privredne objekte: 1756. pivaru i pecaru, a 1764. jednu od najvećih tekstilnih radionica u Bačkoj. 1760. godine Apatin je proglašen za grad i stalno trgovište sa posebnim statusom.
Krajem XVIII veka katastrofalna poplava prodrla je u stari centar, uništila ga sa svim objektima, te sa sobom odnela i pola naselja. Novi centar formiran je severoistočno od Pivare, čime je utemeljeno uobličavanje grada koje se u velikoj meri sačuvalo i do danas. Tokom XVIII i prve polovine 19. veka Apatin je doživeo snažan ekonomski uspon, pre svega zahvaljujući zanatstvu, trgovini i brodogradnji.
Već 1869. godine osnovane su banke i štedionica, čime su otvorena vrata i ubrzanom industrijskom razvoju. Godine 1876. započeto sa zvaničnim merenjem vodostaja na reci Dunav. Veliki broj ciglana proizvodio je ciglu i crep, a njima su građeni i pokriveni mnogi objekti u Beču i većina u Pešti. 1912. godine Apatin je povezan železničkom prugom sa Somborom i Sontom. 1920. godine osnovano je brodogradilište, koje je u novije vreme modernizovano i opremljeno specijalnim liftom za brzo izvlačenje brodova na dok.
Turizam
Apatin je popularna turistička destinacija sa zanimljivim i u svetskim razmerama bogatim turističkim potencijalom zbog blizine šuma i Dunava. Svake godine, početkom jula, održavaju se „Apatinske ribarske večeri“. Obično traju sedam dana i održavaju se već 47 godina, a na kojima su najatraktivnija nadmetanja u takmičenju sportskih ribolovaca za Zlatnu ribicu i za Zlatni kotlić, koji tradicionalno osvaja najbolji kuvar ribljeg ili fiš paprikaša.
Marina
Krajem jula 2009. godine, otvorena je Međunarodna marina u Apatinu, koja spada u red najsavremenijih marina na Dunavu. Prostire na 1,4 hektara površine, kapacitet joj je oko 400 plovila, od toga 120 jahti. Na svakom pontonskom vezu obezbeđeni su za svako, u lučki prostor prispelo plovilo priključci: za struju, vodu i gorivo. U sklopu Marine izgrađena je moderna benzinska pumpa sa prvim pokretnim objektom u Srbiji za transfer i tankovanje plovila gorivom — direktno na vodi. Apatinska Marina jedina je na celom toku Dunava sa pontonima od lakog plivajućeg betona, izrađenih po švedskoj tehnologiji.
Marinu, kao zaštitni znak krasi bronzana skulptura Boginje Nike sa Andrejevim krstom u jednoj ruci i stilizovanim krilom umesto druge ruke. U kompleksu Marine nalazi se i velelepno zdanje Doma sportskih ribolovaca.
Izvor: Wikipedia, Foto: Facebook/opstinaapatin
1 komentar